U istocnom dijelu Like, na dodiru planina
Mala Kapela i Licka Pljesivica nizu se
manja i veca jezera, njih 16 na broju, ukupne
povrsine od oko 2 km2. Visinska razlika izmedu
prvog i zadnjeg iznosi 134 m, a najvece medu njima
Kozjak (0,8 km2)-ujedno je i najdublje (46 m).
Plitvicka su jezera jedan od najljepsih primjera
hidrografije naseg krsa. Voda, talozeci na prikladnim
mjestima vapnenac kojim je bogata, uz pomoc
bakterija, algi i mahovine stvara bogato razgranata i
"ziva" slapista koja gotovo na ocigled rastu i
mijenjaju se. Time vremenom mijenjaju i oblik i velicinu
jezera. Danas znamo da postojeca slapista nisu
starija od 4 tisuce godina. Vec 1914. godine, istodobno
s pojavom prvih nacionalnih parkova u Europi,
javljaju se prvi prijedlozi da se medu njih uvrste i
Plitvicka jezera. No to je ucinjeno tek 1949. Trideset
godina kasnije UNESCO je Plitvicka jezera, medu
prvima u Europi, uvrstio u Popis svjetske prirodne
bastine. Godine 1992. Plitvicka jezera upisana su u
Popis ugrozene svjetske bastine. Granice Nacionalnog
parka Plitvicka jezera obuhvacaju 200 km2